Donosi
Film prikazuje ljude u autentičnom vremenu i prostoru
Kolebanja među članovima hrvatske delegacije uoči napuštanja izvanrednog 14. kongresa Saveza komunista Jugoslavije u siječnju 1990.
U početku je Jovan Rašković imao dogovor s Franjom Tuđmanom o mirnom suživotu Hrvata i Srba u Hrvatskoj te kako je njihova domovina Hrvatska
General JNA Dušan Pekić koji na mitingu na Petrovoj Gori u ožujku 1990. govori o “drskom nacionalizmu” rukovodstva Saveza komunista Hrvatske
Pobuna je bila dirigirana iz Beograda koji je Raškovića otpilio i izbacio iz igre. Ta pobuna bila je zapravo manipulacija i dio predizborne kampanje Slobodana Miloševića
O filmu
Film predstavlja moje sjećanje na 1990.
"Želio sam prikazati originalne snimke iz vremena koje je prethodilo početku Domovinskog rata i iz svog ugla prikazati te događaje koji su danas većini ljudi već pomalo izblijedili. Film prikazuje ljude u autentičnom vremenu i prostoru, nema sugovornika koji bi iz današnje perspektive govorili o tom vremenu jer ne volim naknadna svjedočenja, da netko iz današnje pozicije pametuje o događajima od prije 25 godina ...
Međutim, pobuna je bila dirigirana iz Beograda koji je Raškovića otpilio i izbacio iz igre. Ta pobuna bila je zapravo manipulacija i dio predizborne kampanje Slobodana Miloševića radi izbora koji su se u Srbiji održali nekoliko mjeseci nakon izbora u Hrvatskoj” - Pavle Vranjican
O Autoru
Pavle Vranjican
Pavle Vranjican rođen je 1958. u Puli, a od treće godine živi u Zagrebu. U mladosti se bavio alpinizmom i speleologijom, a dokumentarnim filmom počeo se baviti sredinom 80-ih. S poznatim snimateljem HTV-a Gordanom Ledererom, koji je poginuo u kolovozu 1991. kod Hrvatske Kostajnice, bio je prijatelj iz djetinjstva, a surađivali su na TV serijama “Hodološki glasnik” i “Agramer historische video zeitung”. Vranjican je pisao i scenarije za filmove, poput onog za nagrađivani dokumentarni film redatelja Nikole Babića “Ze Pe Kijev Do”, a bio je i autor brojnih umjetničkih performancea te underground kazališnih predstava. Za HTV je 1990. radio serijal o motociklizmu, no već te godine počinje dokumentirati i političku realnost tog vremena. Njegov ratni snimateljski put započeo je na Banovini u kriznom štabu, potom se nastavio u gradskom štabu Teritorijalne obrane Grada Zagreba, zatim Zagrebačkog korpusa pa Glavnog stožera Oružanih snaga i Ministarstva obrane.
Od bivšeg djelatnika Yutela uspio je otkupiti njihovu zagrebačku video arhivu. Jednim dijelom zahvaljujući i toj arhivi, ali i vlastitim snimkama te snimkama iz raznih drugih izvora, od 1995. do danas na temu Domovinskog rata realizirao je oko 200 naslova kratkog i dugometražnog dokumentarnog filma. Među tim naslovima ističu se po gledanosti: “Amarcord 1991. – 2001.”, “Amarcord 1991. – 2002.”, “Komšije 1.”, ‘Komšije 2.” te “Novska – listopad, studeni 1991. godine”. Organizirao je nekoliko revija dokumentarnog ratnog filma, a suradnik je i autor izložbi na temu Domovinskog rata u organizaciji Muzeja grada Zagreba, Vojnog muzeja i Memorijalno-dokumentacijskog centra. Između ostalog, radio je na dijelu video vizualizacije stalnog postava Muzeja grada Zagreba.
